Poskupljenje goriva u BIH

Ponovljeni zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da se kroz izmjene i dopune Zakona povećaju akcize na gorivo od 0,15 KM po litru prvi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za budžet i finansije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Salko Sokolović smatra neprihvatljivim, javlja Anadolu Agency (AA).

“I dalje je isti stav da se takav prijedlog ne podrži. Ja ću u parlamentarnoj proceduri, ako i kada dođe takvo zakonsko rješenje, biti protiv njega. Razlog je da sam istinski siguran da građani BiH u ovako teškoj ekonomskoj situaciji nisu ti koji bi trebali da finansiraju strateški projekat gradnje puteva, projekat koji bi infrastrukturu BiH unaprijedio, jer sam siguran da postoje neki drugi izvori za to. Između ostalog, na posljednjem Parlamentu BiH sam govorio da je pristup obezbjeđenju koncesije za izradu takve investicije za mene jedna od alternativa”, naglasio je u razgovoru za AA Sokolović.

On navodi da “nikako nije prihvatljivo da to u ovom momentu rade građani BiH, ustvari nose taj teret”. Cijena nafte, kaže Sokolović, na svjetskom tržištu je varijabilna.

“Skoro na nekim benzinskim pumpama imamo dvije KM litar goriva. S akcizom je to 2,25 KM. Šta će se dalje dešavati na svjetskom tržištu kada je nafta u pitanju teško je reći. Pretpostavit je da će ona ići u stabilizaciju, ali u neku višu cijenu nego što je to sada trenutno”, ističe Sokolović.

On strahuje da bi povećanje akcize na gorivo dovelo do lančanog poskupljenja u BiH.

“U nekom lancu u BiH pa i u svim državama svijeta, pošto se u cijenu bilo kojeg proizvoda ukalkuliše cijena goriva, došlo bi do poskupljenja. Ono što bi najviše opteretilo građane BiH je poskupljenje hrane koje bi sigurno proizvelo povećanje cijene goriva. S jedne strane već vidimo da su to i do sada osjetili poljoprivrednici. Oni trebaju da uđu u proces pripreme zemljišta, proces sadnje, već su cijene nafte koju oni imaju opterećenje za njih i zato već duži niz godina traže plavi dizel, nižu cijenu za one koji proizvode. Vlast ni do sada, a ni sada ne obazire se na takve zahtjeve i ja mislim da će na takav način i ovako težak život u BiH postati još teži. Nema nikakvih opravdanja od Vijeća ministara BiH za uvođenje takve mjere”, rekao je Sokolović.

On je kazao da se o toj temi moglo razgovarati i na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Sokolović smatra da je Vijeće ministara BiH moglo dati ideju pa da se u parlamentarnoj proceduri traže rješenja. Jedno od rješenja je bilo, kako tvrdi, da se saopći koliko će trajati kredit i da toliko traje i akcija.

“Međutim, ovdje je kredit ograničen rokom, a akciza ostaje trajna kategorija. Govorim jedan od primjera da je Vijeće ministara BiH htjelo da razgovara s poslanicima ili da traži njihovo mišljenje ili da bude u onoj suituaciji u kojoj bi trebalo biti Vijeće ministara BiH. Parlament treba da odobrava njihove zahtjeve, a ne da oni nameću rješenja Parlamentu i da u parlamentarnoj proceduri imaš pravo izbora dignuti ili spustiti ruku, a nikako raspravljati i davati određene prijedloge za neko kvalitetnije rješenje ili osporiti ono što je Vijeće ministara BiH u datom momentu dalo. Ali, ja mislim da je jedino rješenje kada je ova problematika u pitanju kroz obezbjeđenje koncesije krenuti u realizaciju takvih projekata, a nikako da to građani u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji u BiH već nalaze rade i da njihov život postane još teži i skuplji”, stava je Sokolović.

Izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH su naime, jedan od uslova za novu tranšu MMF-a.

“To mene u ovom momentu uopšte ne opterećuje. Vijeće ministara BiH, ako je poslije formiranja krenulo da predstavlja BiH u tom izvršnom dijel,u da kreira kvalitetniji život u BiH, onda nije smjelo poći od pozicije da će MMF-ova sredstva biti osnovna sredstva zbog kojih će tu priču raditi. Morali su na drugačiji način postupiti, morali su raditi ekonomske projekte koji bi otvarali nova radna mjesta, ekonomske projekte koji bi donosili dobit ovoj državi, a ne ići linijom manjeg otpora, nemamo novaca pa ćemo zagrabiti iz MMF-a i na takav način te četiri godine proći, a ništa značajno i kvalitetno uraditi za ovu državu. Mislim da bi ih trebalo zapriječiti da dobiju sredstva od MMF-a da bi na takav način njih natjeralo da na jedan drugačiji način razmišljaju i da kreiraju nešto što će biti dobro za ovu državu, a ne na takav način – ja ništa ne radim, ali ću iz MMF-a uzeti novaca pa ću zakrpiti ove rupe”, rekao je Sokolović.

Međutim, Sokolović upozorava na to i šta nam se dešava kada dobijemo sredstva MMF-a.

“Ta sredstva iz MMF-a uglavnom krpe budžetske rupe, ne jačaju ekonomiju BiH, ne u smislu noih radnih mjesta, ne jačaju privredu u BiH tako da po meni taj MMF-ov kredit trebalo zaustaviti da bi se ti ljudi koji hoće da sjede u Vijeću ministara BiH aktivirali da na jedan drugačiji način se postave i počnu rješavati probleme ove države, a ne samo rješavati svoj lični problem koji nastoje da u četverogodišnjem mandatu završe. S druge strane imamo pritiske, sva politika nije u političkim partijama nego kod pojedinaca koji vode ovu državu. Kroz izjave političkih lidera u BiH vidi se da je bitnije obezbjediti ta sredstva da se pokrenu možda neki privatni privredni subjekti koji su njima bliski da bi na takav način imali dobit za sebe, a ne za ovu državu”, ističe Sokolović.

haber.ba